22.4.     Dan hrvatske knjige

23.4.     Svjetski dan knjige i autorskih prava

Ovogodišnje obilježavanje tradicionalne manifestacije  ,,Noć knjige'', kojom se ukazuje na važnost knjige i čitanja u kulturnoj, intelektualnoj i moralnoj izgradnji društva, inspirirano je tematikom slobode.

Živeći u svijetu opterećenim nasiljem, sukobima, ratovima, stradanjima, bolestima te vječnom težnjom za uspostavom i osiguranjem mira i sigurnosti, naša se škola također uključila u ovaj nacionalni projekt te svojim stvaralaštvom upotpunila ovogodišnju temu.

U program su sudjelovali svi naši učenici, njih 494, kako centralne škole u gradu Imotskom tako i učenici pripadajućih područnih škola Glavina Donja, Kutleša, Kukavice i Lončari kao i njihove vrijedne učiteljice i učitelji, razrednice i razrednici. 

Svoj projekt, u sklopu zadane teme, nazvali smo:    

TISUĆU IMOTSKIH ŽDRALOVA ZA MIR I SLOBODU

Inspiraciju za ovaj ovogodišnji program ,,Noći knjige'' pronašli smo u dvije inspirativne i upečatljive priče, ,,Sadako hoće živjeti'' i   ,,Priča o dva zmaja''.

• ,,Sadako hoće živjeti'' (1961.)

Poznati antiratni roman, austrijskog književnika Karla Brucknera, koji nam na potresan način govori o velikoj tragediji koja se dogodila u Japanu 6.kolovoza, 1945. godine, kao posljedica američkog nuklearnog napada na grad Hirošimu.

U danu napada, od jedne nuklearne bombe stradalo je 78 000 ljudi, a ukupan broj žrtava tog nuklearnog napada i posljedica radijacije kroz narednih 5 godina dosegnuo je brojku od 250 000 ljudi.

Bacanjem nuklearne bombe na Hirošimu, a potom i na Nagasaki, završava Drugi svjetski rat, no započinje agonija onih koji su svjedočili tome.

Četverogodišnja djevojčica Sadako Sasaki glavna je junakinja ove priče. Priča usporedno prati život i mnogih drugih svjedoka i žrtava ove ratne strahote i civilizacijskog pada. Knjiga na potresan način govori o strahotama ratnog sukoba iz kojeg svi izlaze poraženi, i agresor i žrtva. Govori o ratu koji zatire ljudskost, dobrotu i ljubav, no zbližava one koji trpe i sanjaju slobodu i mir.

Deset godina nakon nuklearnog napada, četrnaestogodišnja Sadako obolijeva od leukemije, kao posljedice radijacije, no iako je puna želje za životom i zdravljem, Sadako umire.

Prije smrti, prema drevnom japanskom vjerovanju, odlučila je napraviti 1000 papirnatih ždralova kojima će osigurati ispunjenje svoje najveće želje – ozdravljenje.

U svom bolničkom krevetu, iako slaba i narušenog zdravlja, Sadako uspije napraviti  990 ždralova.

Danas, u Vrtu mira u Hirošimi, brončani kip djevojčice Sadako Sasaki stoji na vrhu spomenika koji simbolički prikazuje nuklearnu bombu. Njene ruke, uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala.

Spomenik poručuje kako nikad ne smijemo zaboraviti užas i pustoš koje donosi rat i koliko je važno očuvanje mira. Također, njezina neopisiva upornost i želja da napravi 1000 papirnatih ždralova, neka nam svima bude poticaj da ne odustajemo od plemenitih i ispravnih ciljeva.

Sloboda i mir ciljevi su od kojih nitko nikada ne smije odustati.

Nakon Hirošime i Nagasakija u nijednom ratnom sukobu nije više korišteno nuklearno oružje.

Nakon Drugog svjetskog rata i spoznaje što su ljudi spremni učiniti jedni drugima, osnovane su brojne međunarodne institucije, poput UN-a, UNICEF-a, UNESCO-a…,  koje se brinu o očuvanju i uspostavi mira kao i sudbini djece i civila tijekom ratnih stradanja.

Nažalost, rata uvijek ima, a jedini način da se sjeme zla i rata zatre je odgoj za mir.

Odgajajući djecu koja se odupiru i sprječavaju nasilje, surađuju, poštuju druge i brinu se o društvu u kojem žive, imat ćemo odrasle ljude koji grade i čuvaju mir.

Poput malene Sadako, junakinje odabranog romana, cijela naša škola udružila se u izradi origami ždralova. Radeći naše ždralove, promišljali smo o važnosti mira i slobode, o nuklearnoj opasnosti, ratu i nasilju, bilo kakve vrste, koje treba oštro osuditi i spriječiti.

Naša škola napravila je više od 1000 ždralova i dokazala da ljudi koje vodi zajednički cilj i želja za općim dobrom, zajedničkim snagama i naporom mogu postići sve.

Nadamo se da će, poput nas,  i svjetski političari udružiti svoje snage, povezati svoja srca i uspostaviti mir u svijetu.

Učenici svih sedmih razreda, kojima je ovaj antiratni roman dio nastavnog programa iz hrvatskog jezika i književnosti, čitali su odabranu knjigu te raspravljali o temi koju djelo obrađuje.

Učenici 5.a razreda također su poželjeli obraditi ovaj roman i debatirati o temi, a njihov doprinos u izradi ždralova bio je izniman. Učenice ovoga razreda s ponosom su u školskoj knjižnici napravile tisućitog papirnatog ždrala i zatvorile ovu lijepu priču kojom je disala naša škola, u danima ususret Noći knjige.

• ,, Priča o dva zmaja''

Ova priča namjenjena je učenicima razredne nastave i kroz nju se problematizira vršnjačko nasilje koje je postalo sve učestalije u djece i mladih.  Priču je osmislila knjižničarka naše škole – Maja Punoš Rebić i ispripovijedala je svim našim učenicima nižeg uzrasta, kako centralne tako i svih područnih škola.

Priča govori o nasilnom dječaku Ediju čijim je srcem zagospodario zločesti zmaj Bjesko. Bjesko Ediju nije dozvoljavao da bude dobar prema drugima te ga je uvijek poticao na nasilje i grubost. Nakon pustolovine u Zemlji vjetrova, kamo ga je za kaznu odnio Sjeverni vjetar i razgovora s Mudrom sovom, Edi se mijenja i postaje dobar i empatičan te veliki borac protiv nasilja u svojoj školi.

Nakon priče, s učenicima smo radili edukativnu radionicu kroz koju smo naučili kakve posljedice ostavlja nasilno ponašanje na žrtvu, ali i na samog nasilnika. Naučili smo kako se nasilju uvijek moramo oduprijeti, uvijek ga pokušati spriječiti i prijaviti. Učenici su naučili i vještine ,,liječenja ranjenog srca'' i borbe protiv svih oblika nasilja u svojoj okolini.

Nakon pripovijedanja priče i radionice, učenici razredne nastave stekli su svoje diplome i obvezali se hrabro boriti protiv nasilja i rata u svijetu.

Na završni dan ovogodišnje ,,Noći knjige'', 25. travnja, naši učenici, školske knjižničarke Tihana Rajič i Maja Punoš Rebić kao i prof. Ivana Petričević u predvorju naše škole izložili su sve radove koji su plod učeničke inspiracije nakon čitanja knjige ,,Sadako hoće živjeti''.

Predvorjem naše škole poletjelo je cijelo jato naših papirnatih ždralova, njih više od tisuću, čime smo obilježili ovogodišnju manifestaciju ,,Noć knjige'' i dokazali kolika može biti snaga ljudskog zajedništva u borbi za zajednički cilj i opće dobro.

Maja Punoš Rebić, prof.